|
Naziv Kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu.
Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom Banovac (kovan u Pakracu); Kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.
|
|
|
|
|
|
Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica
(Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu).
Danak je ubrao Venecijanski dužd Oton Orseolo 1018. godine u Osoru.
Od 1941. do 1945. Kuna je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske. Privremeno su u optjecaju bile i novčanice talijanske Lire i njemačke Reichskreditkassenschein novčanice do 31.12. 1941. odnosno 23.8. 1941., a nakon toga Kuna je bila jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja.
Kratica za Kunu bila je Kn.
U skandalu oko motiva Kuna ne hrvatskim Euro kovanicama se je izrigao i teški “istoričar” bez povijesti Srboje Klasić.
|
|
|
|
|
|
Teški “istoričar” Srboje Klasić tvrdi da je Kuna ustaški novac, kovan 1941. godine.
Taj teški “istoričar” koji ne znade za povijest nije valjda nikad čuo i vidio 5 Kuna kovane 1934 godine (vidi dolje) a očigledno niti za Banovac iz sredine 13. stoljeća.
|
|
|
|
“U Zagrebu je 2004. godine održan međunarodni simpozij s temom ‘Religije i novac’. Iduće godine organizator simpozija, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, objavio je zbornik radova sa simpozija. U njemu je objavljen i rad Ševka Omerbašića, bivšeg dugogodišnjeg zagrebačkog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, pod naslovom ‘Islam i novac’. Evo dio koji se odnosi na našu Kunu :
‘Na kraju dopustite mi da vam prenesem dio jednoga izvješća putopisca Ebu Hamida el-Garnatija iz davne, 1154. godine, u kojemu izvješćuje o trogodišnjem boravku u Ugarskoj (Unkarija) među tamošnjim muslimanima Ismaelićanima i Kalizija. U njegovom rukopisu, koji je godine 1952. otkriven u poznatoj rukopisnoj zbirci ‘Real Academia de la Historija’ u Eskorijalu u Madridu, a 1953. preveo ga je, redigirao, uredio i objavio španjolski orijentalist C. E. Dubler, Ebu Hamid detaljno opisuje novac koji je čvrsto povezan s imenom naše monete kune. Evo što Ebu Hamid kaže o tom novcu: ‘Stigavši u zemlju Slavena, upoznao sam da je prostrana i bogata zemlja. Vidio sam mnogo košnica pčela, polja ječma i pšenice i brojne voćnjake jabuka, i nikada nisam jeo veće, ukusnije i slasnije jabuke. Hrana je vrlo jeftina. Za platno sredstvo u međusobnoj trgovini upotrebljavaju kožicu kune, obrijane dlake, a koja se ni za što drugo ne upotrebljava, niti je za što drugo upotrebljiva. Kožica kune mora biti cijela s glavom, prednjim i zadnjim šapama i samo kao takva je ispravna. Osamnaest takvih kožica vrijedi kao jedan srebrni dirhem, po njihovu tečaju. Kožica je opšivena čvrstim koncem i zovu je kundža. Za jednu takvu kožicu kupi se komad kruha od kojega se najede odrasli muškarac. Kod njih se za te kožice sve kupuje i prodaje, priležnice, robovi, sluge, zlato, srebro, hrana i sve druge potrepštine. Taj novac ne vrijedi ni u jednoj drugoj zemlji. Kada se kožnati novac pohaba, nose ih na popravak k majstoru koji poderane kožice zašivaju čvrstim kožnim koncem (oputom). Na rubnim koncima vješaju crna olovna zrnca, a zatim se pečate crvenim kraljevim pečatom. Na svakoj je kožici utisnut pečat. Tako popravljene kožice stavljaju se u optjecaj i nitko ih ne smije odbiti u kupoprodaji i trgovini.
Osim kune kao platnog sredstva Slavena, Ebu Hamid opisuje njihovu zemlju, veliku crnu rijeku (Dunav) čija je voda pitka i slatka, a u kojoj ima više vodenih zmija nego riba, neprohodne šume u kojima žive različite i čudne životinje, dabrove oko rijeka čija se koža odvozi u Bugarsku i tamo prodaje na trgovima, a od koje se izrađuju krzna. Ebu Hamid opisuje Slavene vrlo poštenim i radinim narodom.
Arapski su putopisci uglavnom odlazili na svoja duga putovanja po zadatku vlasti u Bagdadu ili Kordobi. Nalazili su među trgovcima donatore koji su plaćali njihova putovanja, a oni su zauzvrat bili dužni detaljno opisati zemlje i narode u kojima su boravili, njihovo gospodarstvo, poljoprivredu i prirodne resurse. Tako je bilo i s Ebu Hamidom.’”
A sad Srboje Klasiću?
|
|
|
|
|
|
Kovanice Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
|
|
25 Banica :
Proba. 1941. Cink.
Različiti metali.
|
|
|
25 Banica :
Proba iz 1941. godine sa novim reversom.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
25 Banica :
Proba. 1941. Zlato.
Kovanica je trebala izaći nakon II. Svijetskog rata.
|
|
|
50 Banica :
Proba. 1941. Cink.
Kovanica je trebala izaći nakon II. Svijetskog rata.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Proba. 1941. Zlato.
Kovanica je trebala izaći nakon II. Svijetskog rata.
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Aluminij.
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Jedina kovanica (osim zlatnika) koja je bila u upotrebi.
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Proba.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Proba.
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Proba.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Proba.
|
|
|
4 Kune :
Telefonski žeton. 1941.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 Kuna :
Izdana u egzilu u 1934 godini, 7 godina prije uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Berlin u Njemačkoj.
Srebro (900/1000), 23 mm, 4,34 g.
Postoje uzorci iz bronce, nikla i bakra.
|
|
|
5 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 Kuna :
Falsifikat iz novijeg doba!
|
|
|
10 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10 Kuna :
Falsifikat iz novijeg doba!
|
|
|
50 Kuna :
Privatno posljeratno izdanje.
Zlato.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Kuna :
Privatno posljeratno izdanje.
Srebro.
|
|
|
100 Kuna :
Posljeratno izdanje ustaške emigracije. 1979.
Srebro.
Kupi ovdje :  .
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
250 Kuna :
Posljeratno izdanje ustaške emigracije. 1959.
Zlato.
|
|
|
500 Kuna :
1941.
Zlato.
Izrađena u Hrvatskoj Državnoj Kovnici u Zagrebu 1941.godine.
Prema zadnjoj literaturi sa kojom se slaže većina stručnjaka, nije izrađeno više od 19 komada, a manji broj je danas u privatnim kolekcijama (vrijednost oko 7.500 €).
U literaturi je navedena izrada 450 zlatnika, novokov, ali se radi o kopijama iz 1948.g koje su manje i 1g lakše a u katalogu navedene vrijednosti 3.000 €.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Bez “U” nad grbom.
1941.
Zlato.
|
|
|
500 Kuna :
1941.
Srebro.
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Bez “U” nad grbom.
1941.
Srebro.
|
|
|
500 Kuna :
1941.
Zlato.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Bez “U” nad grbom.
1941.
Zlato.
|
|
|
500 Kuna :
1941.
Srebro.
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Bez “U” nad grbom.
1941.
Srebro.
|
|
|
500 Kuna :
1989. Srebro (1000/1000), 25 g, 40 mm.
Kovanica je izdana od Višnje Pavelić, kćeri Poglavnika dr. Ante Pavelića u Madridu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Dan izdanja : 25. rujna 1942.
Dimenzija : 44×80 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna :
Dan izdanja : 25. rujna 1942.
Dimenzija : 81×44 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Kune :
Dan izdanja : 25. rujna 1942.
Dimenzija : 81×44 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10 Kuna :
Dan izdanja : 30. kolovoza 1941.
Dimenzija : 135×68 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
20 Kuna :
Dan izdanja : 15. siječnja 1944.
Dimenzija : 140×64 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Kuna :
Dan izdanja : 15. siječnja 1944.
Dimenzija : 144×67 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Kuna :
Dan izdanja : 26. svibnja 1941.
Dimenzija : 140×75 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
100 Kuna :
Dan izdanja : 1. rujna 1943.
Dimenzija : 157×73 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
100 Kuna :
Dan izdanja : 26. svibnja 1941.
Dimenzija : 150×80 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Dan izdanja : 1. rujna 1943.
Dimenzija : 167×76 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Dan izdanja : 26. svibnja 1941.
Dimenzija : 157×84 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1000 Kuna :
Dan izdanja : 1. rujna 1943.
Dimenzija : 176×80 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1000 Kuna :
Dan izdanja : 26. svibnja 1941.
Dimenzija : 137×68 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5000 Kuna :
Dan izdanja : 1. rujna 1943.
Dimenzija : 185×85 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5000 Kuna :
Dan izdanja : 15. srpnja 1943.
Dimenzija : 180×95 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Lokalno izdanje Zagreb.
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Dan izdanja : 1. rujna 1942.
Dimenzija : 69×48mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Dan izdanja : 1. rujna 1942.
Dimenzija : 69×48mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Dan izdanja : 1. rujna 1942.
Dimenzija : 69×48mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Koncern Marić.
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Parna pekarna Albin Hruš.
|
|
|
|
|
|
25 Banica :
Dan izdanja : ???
Dimenzija : ???
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Mljekarna S. Brebera.
|
|
|
|
|
|
25 Banica :
Dan izdanja : ???
Dimenzija : ???
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Državna riznica.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Prebjeglička legitimacija.
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Savez zadruga državnih službenika u Zagrebu.
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Ministarstvo državne riznice.
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : SS divizija “Princ Eugen”.
|
|
|
|
|
|
|
|
Reichskreditkassenschein :
|
|
|
|
Reichkreditkassenscheine - njemačke novčanice tiskane isključivo za uporabu u okupiranim ili oslobođenim zemljama.
Za razliku od Wermacht-ovih novčanica, Reichkreditkassenschein su u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj službeno bile u optjecaju od 25.04.1941. do 23.08.1941. godine s tečajem 1:20.
Te novčanice tako čine i dio hrvatske notafilije.
|
|
|
|
|
|
50 Reichspfennig :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
20 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kovanice : Reichskreditkassenmünzen.
|
|
|
|
Kovanice su 1940. kovane u svim kovnicama Reicha, a 1941. godine samo u oblicima A i F. Kovanice Carske riznice (A) iz Berlinske kovnice iu izdane masovno, tako da se ne smatraju rijetkima.
|
|
|
|
|
Lijevo : 5 Pfenniga iz 1940. godine. Cink.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 10 Pfenniga iz 1940. godine. Cink.
|
|
|
|
|
|
Kovanice Hrvatske Pomorske Legije :
|
|
|
|
Hrvatska Pomorska Legija je imala vojnu poštu broj 34437.
|
|
|
|
|
Lijevo : 1 Pfennig. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 2 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 5 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 10 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 50 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 200 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 500 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
|
